Pobožnost – Uskrsni ponedjeljak

Pobožnost za Uskrsni ponedjeljak na slovačkom jeziku je pripremljena u Evangeličkoj crkvenoj općini Ilok. Propovijed je pripremila pastorica  Božena Sajáková  na temelju teksta iz Evanđelja po Mateju 28, 5-6. https://youtu.be/1zjE4xhm7Og

Uskrs – Pobožnost i uskrsna poruka Branka Berića, biskupa Evangeličke crkve u Hrvatskoj

Krist je uskrsnuo. Aleluja! Doista je uskrsnuo! Aleluja! Ovo je dan što ga je učinio Gospod: nama ljudima donosi radost poput zraka sunca. Život koji prkosi našoj tami. Na današnji dan pred nama stoji Božji Sin, njegov Prvijenac, njegov najdraži! Njegovo uskrsnuće...

Pobožnost – Velika subota

Na grobu je teški kamen. Tišina je pala na Golgotu. Kršćanski svijet je u tišini na Veliku subotu. Krist počiva od patnji i muka na križu; ali Bog djeluje u tišini i daje životu novu nadu. Pobožnost za Veliku subotu pripremljena je u Evangeličkoj crkvenoj općini...

Pobožnost – Veliki četvrtak | Zelený štvrtok

Pobožnost za Veliki četvrtak na slovačkom jeziku pripremljena u Evangeličkoj crkvenoj općini Ilok. Propovijed je pripremio pastor Dušan Saják na temelju biblijskog teksta iz Luka 22, 39-46....

Nedjeljna pobožnost – 6. nedjelja Korizme | Cvjetnica (Palmarum)

Danas štujemo našega Gospodina Isusa Krista kao našeg Kralja i stavljamo svoje molitve pred Njega. Nemojmo šutjeti o Isusu već ga radosno proglašavajmo našim Spasiteljem. Pripremimo naša srca da ga u ovom tjednu slijedimo iz Jeruzalema. Nemojmo šutjeti o poruci...

IN MEMORIAM – EVA LET

Naša sestra u Kristu Eva Let zaspala je u Gospodinu 22.2.2021 u 93. godini života. Pokojna Eva Let je bila istinska sljedbenica Isusa Krista. Mi koji smo je poznavali ne možemo o njoj govoriti u prošlom vremenu, nego samo u trajnom sadašnjem. Bila je vjerna i revnosna...

Nedjeljna pobožnost – 5. nedjelja Korizme (Judica)

"Dosudi mi pravo, Bože" – tako započinje Psalam 43, a prva riječ ovoga retka na latinskom jeziku "Judica me, Deus" daje ime 5. nedjelji Korizme.  Pobožnost je pripremila Katica Tajz, pastorica Evangeličke crkvene općine Slatina....

Nedjeljna pobožnost – 4. nedjelja Korizme (Laetare)

Današnja 4. nedjelja Korizme – u evangeličkom liturgijskom kalendaru se zove Laetare prema prvoj riječi Izaija 66, 10 na latinskom jeziku koje su se u prošlosti na početku mise pjevale kao ulazni refren (antiphon): "Laetare cum Jerusalem, et exsultate in ea, omnes qui...

Nedjeljna pobožnost – 3. nedjelja Korizme (Oculi)

3. nedjelja Korizme – u evangeličkom liturgijskom kalendaru se zove – Oculi - prema prvoj riječi Psalma 25, 15 na latinskom jeziku koji se u prošlosti na početku mise pjevao kao ulazni refren (antiphon): “Okuli mei semper ad Dominum, quoniam ipse evellet de laqueo...

SVJETSKI MOLITVENI DAN ŽENA

Svake godine, prvog petka u ožujku, žene mole za mir u svijetu. Ove godine,molitvu su odaslale u svijet, žene otočne države u Tihom Oceanu: Vanuatu. Ta mala otočna država broji 211.000 stanovnika a govorni jezik je bislama, engleski i francuski. Bave se...

Crkvena općina Soljani

Pobožnost – Uskrsni ponedjeljak

Pobožnost – Uskrsni ponedjeljak

Pobožnost za Uskrsni ponedjeljak na slovačkom jeziku je pripremljena u Evangeličkoj crkvenoj općini Ilok. Propovijed je pripremila pastorica  Božena Sajáková  na temelju teksta iz Evanđelja po Mateju 28, 5-6. https://youtu.be/1zjE4xhm7Og

Pobožnost – Velika subota

Pobožnost – Velika subota

Na grobu je teški kamen. Tišina je pala na Golgotu. Kršćanski svijet je u tišini na Veliku subotu. Krist počiva od patnji i muka na križu; ali Bog djeluje u tišini i daje životu novu nadu. Pobožnost za Veliku subotu pripremljena je u Evangeličkoj crkvenoj općini...

 

Crkvena općina Soljani
Vladimira Nazora 4
32 255 Soljani

Svećenica Mgr. Svetlana Vojnić Feldi
Kontakt 00385 (0)91 4100127 i 00385 (0)32 865306
Predsjednica prezbiterija Zuza Pravda
Bogoslužja nedjeljom u 9,30
Vjeronauk nedjeljom u 10,30
Pouka za konfirmante nedjeljom u 11,30
Oltarni kružok žena prva srijeda u mjesecu u 18,00

Soljani se nalaze na jugu Vukovarsko-srijemske županije, u općini Vrbanja, te sa okolnim selima spada u područje Cvelferije. Najbliža veća mjesta su Županja koja se nalazi sjeverozapadno od Soljana i udaljena je 28 km, te Brčko u BiH koje se nalazi zapadno od Soljana i udaljeno je 18 km. Selo se nalazi u istočnom dijelu županjske Posavine, a leži na ravnom tlu, nadmorske visine 86-88 m. Tereni prema rijeci Studvi, graničnom rijekom sa Srijemom još su niži. Soljani su cestovno povezani sa još tri cvelferska sela: sa Vrbanjom prema sjeveru (dalje prema Županji), Drenovcima prema zapadu (cesta prema Brčkom) i Strošincima prema jugoistoku (cesta za Jamenu i Srijemsku Mitrovicu). Geografski položaj: 44°57’1″ SZŠ i 18°58’13” IZD

 

Prema popisu iz 2001. godine Soljani imaju sljedeću strukturu stanovništva: Muških: 771 / Ženskih: 783 = Ukupno: 1554. Broj kućanstava u selu je 478, što je 3,25 članova po kućanstvu.

U vrijeme Rimskog Carstva na ovim prostorima pružala se glavna rimska cesta koja je vodila prema Sirmiumu. U povijesnim mapama na ovom području ucrtano je mjesto Saldis, a to je bila postaja preko koje se dopremala sol iz Tuzle (u starijim hrvatskim izvorima: “Soli”). Prvi put se naziv Soljani (Sauly, Sali possesio 1329.) pominje u papinskim kolonalnim spisima. Interesantno je da se u različitim vremenima od Rimljana, preko srednjeg vijeka pa sve do danas na području ovog sela javlja uvijek ime koje potječe od riječi so: saldis-sauly-sali-zafalava (mađarski). U srednjem vijeku na području Soljana se uvijek pominje nekoliko posjeda gotovo uvijek i naseobina. Medu njima svakako je najvažniji “Zeuzdenreue possesio” 1364. (“Zvjezdani grad”), čiji ostaci temelja postoje i danas s opkopima uz rijeku Studvu. Pominje se da je postojalo čak 10 manjih naseobina uz rijeku Studvu koji su pripadali Morovićima, velikaškoj familiji koja je izumrla u 15. stoljeću. 1536. godine ovo područje zaposjedaju Turci. Nakon oslobađanja od turske vlasti, turska vojska je bježala pred Austro-ugarskom vojskom. Pri povlačenju, Turci su pobili mnogo ljudi i popalili kuće. Preživio je samo narod koji se skrivao po šumama. Kako bi lakše preživjeli, austrijske su im vlasti predlagale da se udruže u veće zajednice, pa se prva veća skupina ljudi naselila na području Soljana koje se danas naziva Staro selo. Tamo su sagradili i crkvu, a kako su kasnije uvidjeli da su je sagradili na niskom poplavnom terenu nastavili su graditi selo u obliku slova S, prema višem terenu. Sagrađene kuće su bile velike, jer je u kućama živjelo više porodica (zadružni način života). Nagli razvoj Soljana počeo je u prvoj polovini 18. stoljeća i trajao je do 1. svjetskog rata. U tom su se razdoblju počeli graditi stanovi (salaši). Stanovi su po veličini i uređenosti označavali snagu i bogatstvo zajednice. Do prvog svjetskog rata Soljani su imali oko 85 stanova. Najbolji stanovi u selu tada su bili “Galović stanovi”. Izgradnjom stanova razvijalo se pčelarstvo, stočarstvo i voćarstvo. Od voća su se najviše sadile šljive.

 

Slovačka nacionalna manjina imala je svoje prostore u Slovačkom čitaoničkom društvu u Soljanima (slv. Slovenský čítací spolok), osnovanom 1937. godine. U sklopu “Matice Slovačke” djeluje Slovački KUD “Andrija Pekar”, osnovan 1993. godine, na inicijativu Andrije Pekara. Počeli su djelovati s pedesetak članova, a aktivne su pjevačka i folklorna sekcija. Sudjeluju na slovačkim smotrama folklora, kao i ostalim manifestacijama diljem Slavonije. Tridesetak godina postoji partnerstvo sa Slovačkim selom Krnča.
U Soljanima postoji relativno velik broj različitih prezimena, od kojih se ističu slovačka – evangelička prezimena kao što su: Ožvat, Sič, Horvat, Šproh, Roška, Senko, Francisti, Pekar, Rojka, Farkaš.

Evangelička crkvena općina broji oko sto članova. 90% njih je slovačkog podrijetla, pa se stoga i Bogoslužje održava na slovačkom jeziku. Drugi crkveni obredi (vjenčanja, krštenja, ukopi) mogu se održati i na hrvatskom jeziku ukoliko to obitelj zatraži.
Dolaskom slovaka evangelika u Soljane, duhovnu skrbu su nalazi u najbližoj matičnoj crkvi, koja se nalazila u Binguli. Dvadesetak godina kasnije, duhovnu skrb su tražili u crkvenoj općini u Šidu. Prvi molitveni dom je kupljen 1911. godine. Bio je to ustvari stari mlin, kojeg su slovaci – evangelici preuradili u molitveni dom. Tamo se nalazio i mali stan u kojemu je stanovala jedan obitelj koja se brinula za uređenje i održavanje molitvenog doma. Vjernici su se uglavnom laiči sastajali, budući da je svećenik iz Šida dolazio dva do četiri puta godišnje. Krajem tridesetih godina prošlog stoljeća u Soljanima je desetak godina boravio izvesni đakon Očenaš koji je održavao Bogoslužja i ukopavao mrtve u slučaju da svećenik nije mogao na vrijeme doći.
Godine 1984. vjernici su uz pomoć Svjetskog luteranskog saveza kupili dvije trošne kuće u ulici Vladimira Nazora. Obje kuće su srušene i na njihovom mjestu sagrađen je molitveni dom sa kancelarijom. Objekat je posvećen 1985. godine biskupom Dr. Andrejom Beređim. Godine 1997. uz molitveni dom dograđene su u sala i kuhinja, desetak godina kasnije sređen sanitarni čvor, a apartman za župnika te cijeli objekat kompletno renoviran 2017. godine. Te je godine posađena jabuka kao stablo reformacije (500 godina reformacije) te je obnovljeni objekat posvetio biskup Branko Berić.
Evangelička crkvena općina iz godine u godinu razvija prijateljske odnose sa crkvenom općinom u Krnči, u Slovačkoj. U oblasti ekumene duži niz godina organiziramo Ekumenski molitveni dan žena svakog ožujka. U posljednih nekoliko godina počeli smo se posjećivati i na Božićnim koncertima i kirvaju.
Od 2005. godine župnica je Mgr. Svetlana Vojnić Feldi.

 

Župnica – Svetlana Vojnić Feldi
Rođena 20. 06. 1980 u Bačkoj Palanki, Srbija. Roditelji: Petar Vojnić i Marta, rođena Hviezd. Osnovnu školu pohađala je u Iloku. Srednju (trgovački tehničar) u Bačkoj Palanki. Magistrirala je teologiju u Bratislavi, na sveučilištu Komenskog (Evangelički teološki fakultet) 2004. godine. Za vrijeme studija provela je tri mjeseca u evangeličkom župi u mjestu Shenandoah u Pensilvaniji te mjesec dana na kursu njemačkog jezika u Erlangenu u Njemačkoj.
U ECRH započinje raditi 1. 10. 2033. Ordinirana (rukopoložena) je u Iloku 30. 11. 2003 biskupom Juliusom Filom. Prvo djeluje kao senioralna vikarica a krajem 2004. godine počinje djelovati kao vikarica u Soljanima. Instalirana za župnicu je 6. 01. 2005 seniorkom Seijom Uimonen.
Od 2003. godine uređuje časopis Svjetlo (Božićno, Uskršnje, Reformacijsko), priprema radio emisije. Prevela je i za tisak pripremila Lutherov Veliki katekizam (1. izdanje 2005, 2. izdanje 2016), knjigu Lutherova reformacija i njezin utjecaj na slovački narod, doc. Miloša Klatika (2018). Publicirala je kapitalno djelo Slovačka evangelička crkva a. v. crkva u Srbiji kroz riječ i sliku (2017). Pripremila je i uredila za tisak publikacije Agenda za ukope (2018) i Pjesmarica za ukope (2018).
Nekoliko godina priprema i organizira proljećni i jesenji kamp u Life Centru u Crikvenici.
Suprug Igor Feldi je župnik u Slovačkoj evangeličkoj a. v. crkvenoj općini u Staroj Pazovi. Imaju dvoje djece – Emanuelu i Benjamina.

Značajne ličnosti
Andrija Pekar
Andrija Pekar rodio se 7. rujna 1933. godine u Soljanima, od roditelja Karla i Zuzane. U ranom djetinjstvu ostao je bez oca, koji je poginuo u Drugom svjetskom ratu. Braću i sestre nije imao. Završio je srednju ekonomsku školu u Vukovaru, a kasnije i Pravni fakultet u Osijeku. Radio je u državnoj službi, prvo u Soljanima, a kasnije u Županji. Oženio se s Hildom Falćan, također iz Soljana. Imali su dvije kćeri, Sanju i Ljiljanu.
Uvijek je bio usko povezan sa Soljanima, iako je živio u Županji. Pred odlazak u mirovinu počeo je redovno dolaziti na Bogoslužja skupa sa suprugom. Pomogao je pri organiziranju Matice Slovačke u Soljanima i KUD-a. Pomogao je pri pronalaženju financija za dogradnju prostorija uz crkvu, koje bi služile Matici i crkvi. Aktivno je učestvovao pri formiranju Legradskog seniorata sve do svoje smrti 10. studenoga 2002. godine, kada je umro od karcinoma. Njegov grob nalazi se u Županji.

 

U vrijeme Rimskog Carstva na ovim prostorima pružala se glavna rimska cesta koja je vodila prema Sirmiumu. U povijesnim mapama na ovom području ucrtano je mjesto Saldis, a to je bila postaja preko koje se dopremala sol iz Tuzle (u starijim hrvatskim izvorima: “Soli”). Prvi put se naziv Soljani (Sauly, Sali possesio 1329.) pominje u papinskim kolonalnim spisima. Interesantno je da se u različitim vremenima od Rimljana, preko srednjeg vijeka pa sve do danas na području ovog sela javlja uvijek ime koje potječe od riječi so: saldis-sauly-sali-zafalava (mađarski). U srednjem vijeku na području Soljana se uvijek pominje nekoliko posjeda gotovo uvijek i naseobina. Medu njima svakako je najvažniji “Zeuzdenreue possesio” 1364. (“Zvjezdani grad”), čiji ostaci temelja postoje i danas s opkopima uz rijeku Studvu. Pominje se da je postojalo čak 10 manjih naseobina uz rijeku Studvu koji su pripadali Morovićima, velikaškoj familiji koja je izumrla u 15. stoljeću. 1536. godine ovo područje zaposjedaju Turci. Nakon oslobađanja od turske vlasti, turska vojska je bježala pred Austro-ugarskom vojskom. Pri povlačenju, Turci su pobili mnogo ljudi i popalili kuće. Preživio je samo narod koji se skrivao po šumama. Kako bi lakše preživjeli, austrijske su im vlasti predlagale da se udruže u veće zajednice, pa se prva veća skupina ljudi naselila na području Soljana koje se danas naziva Staro selo. Tamo su sagradili i crkvu, a kako su kasnije uvidjeli da su je sagradili na niskom poplavnom terenu nastavili su graditi selo u obliku slova S, prema višem terenu. Sagrađene kuće su bile velike, jer je u kućama živjelo više porodica (zadružni način života). Nagli razvoj Soljana počeo je u prvoj polovini 18. stoljeća i trajao je do 1. svjetskog rata. U tom su se razdoblju počeli graditi stanovi (salaši). Stanovi su po veličini i uređenosti označavali snagu i bogatstvo zajednice. Do prvog svjetskog rata Soljani su imali oko 85 stanova. Najbolji stanovi u selu tada su bili “Galović stanovi”. Izgradnjom stanova razvijalo se pčelarstvo, stočarstvo i voćarstvo. Od voća su se najviše sadile šljive.

Bogoslužja:

Bogoslužja nedjeljom u 9,30
Vjeronauk nedjeljom u 10,30
Pouka za konfirmante nedjeljom u 11,30
Oltarni kružok žena prva srijeda u mjesecu u 18,00

 

Evangelička crkva u Republici Hrvatskoj (ECRH)

Gorice 4, 10000 Zagreb

Tel. 013791647

OIB: 60434742308

MB: 01321617

Evangelička crkva u Republici Hrvatskoj (ECRH)

luterani@ecrh.hr
www.ecrh.hr
facebook

Biskup: Branko Berić

Tel. 091 3791 647

Predsjednik Sinode: Pavao Stanimir Krešić

Tel. 098 438 043