Izbor Generalnog tajnika Luteranskog svjetskog saveza (LSS) – Savjetodavni susret predstavnika evangeličkih crkvi članica iz država Srednje i Istočne Europe

Posredstvom online platforme je 9. lipnja 2021. održan savjetodavni susret predstavnika evangeličkih crkvi članica Luteranskog svjetskog saveza iz država Srednje i Istočne Europe. Razgovoru su prisustvovali biskupi Evangeličkih crkvi iz Češke, Slovačke, Mađarske,...

Godišnja skupština Europske kršćanske ekološke mreže

Dana 31. svibnja i 1. lipnja 2021. održana je godišnja skupština ove organizacije na kojoj je bila zastupljena i Evangelička crkva u Republici Hrvatskoj. Konferencija Europskih crkava na svojoj je Generalnoj skupštini 1997. godine dala potporu za osnivanje Europske...

Potvrđeni kvalitetni odnosi s Vladom Republike Hrvatske i uspješna suradnja na područjima od zajedničkog interesa

Dana 8. lipnja 2021. godine u prostorijama Ministarstva kulture i medija u Zagrebu održan je sastanak Komisije za odnose s vjerskim zajednicama Vlade Republike Hrvatske s Brankom Berićem, biskupom Evangeličke crkve u Republici Hrvatskoj i Péterom Szennom, biskupom...

Nedjeljna pobožnost – 1. nedjelja nakon Trojstva

Pobožnost za 1. nedjelju nakon Trojstva je pripremljena u Evangeličkoj crkvenoj općini Slavonski Brod. Propovijed je pripremio predsjednik Sinode Pavao Krešić na temelju teksta iz Evanđelja po Mateju 7, 24-27. https://youtu.be/xN7CjKYEzTU

Pobožnost – Sveto Trojstvo | Trinitatis

Nakon prolaska kroz ciklus od tri središnja blagdana u crkvenoj godini: Božić, Uskrs i Duhove, tri načina postojanja Boga su sjedinjeni u sliku Trojstva na nedjelju nakon Duhova. S nedjeljom Svetoga Trojstva - Trinitatis ulazimo u tzv. bezblagdansko doba crkvene...

Nedjeljna pobožnost – Nedjelja nakon Uzašašća | Exaudi

Naziv današnje nedjelje je izveden iz početka latinskog antiphona "Exaudi, Domine, vocem meam, qua clamavi ad te; miser mei, et exaudi me!" ("Slušaj, o Jahve, glas moga vapaja, milostiv mi budi, usliši me!" - Psalm 27, 7). Ova nedjelja je tek rubno dio uskrsnog...

Nedjeljna pobožnost – 4. nedjelja nakon Uskrsa | Cantate

Neka naša srca pjevaju radosnu pjesmu Bogu koji nas zakriljuje svojom Milosti. Budimo ispunjeni njegovom ljubavlju da sa svim anđelima možemo pjevati o njegovoj slavi dovijeka. Gospodine, neka darovi naših glasova i melodije naših instrumenata budu potaknute...

UZ TJEDAN PLANETA ZEMLJE – STVORENJE NIJE NA PRODAJU

"Ali pitaj zvijeri, i poučit će te; ptice nebeske pitaj, i razjasnit će ti. Pogledaj zemlju, pokazat će ti, i ribe će ti morske pripovjediti. Od stvorenja sviju, koje ne bi znalo da je sve to Božja ruka učinila?! U ruci mu leži život svakog bića i dah životvorni...

Nedjeljna pobožnost – 3. nedjelja nakon Uskrsa | Jubilate

Isus Krist je početak novog stvaranja. Njegovom pobjedom nad smrću osvanulo nam je novo doba. Možemo osjećati iznova i uvijek iznova što znači pripadati novom stvorenju. Neka osjetimo što nas čini živima i osjetimo život u Božjem stvaranju. Stvoritelju neba i zemlje,...

Nedjeljna pobožnost – 2. nedjelja nakon Uskrsa | Misericordias Domini

Neka na današnju nedjelju i tjedan pred nama Gospodin okrijepi našu nadu da Njegova dobrota i milost ostanu naša pratnja, tako da i mi sami pokažemo dobrotu i milost za druge ljude. Bože naš, budi nam dobar pastir, da budemo bližnjima, s kojima činimo Tvoje stado, i...

O nama

 

Luteranski protestanti su prva crkva reformacije 16. stoljeća. Evangelička crkva ima svoje početke u njemačkim područjima. Martin Luther je začetnik protestantske reformacije koja se vrlo brzo proširila diljem Sjeverne Europe, kao i Srednje Europe. Skandinavija i Baltik su postali većinski luteranski. Njemački i srednjoeuropski prostori su postali podijeljeni. Luteranski protestanti, kalvinisti i rimokatolici su se počeli sve više tolerirati. Luterani, kalvinisti i anglikanci su počeli stvarati i Novi svijet donijevši slobodu vjere i poduzetnički duh.

Evangelička (luteranska) crkva u Republici Hrvatskoj je povijesno priznata vjerska zajednica od strane države, s obzirom na pripadnost hrvatskoj i europskoj kulturi te kontinuitet od 16. stoljeća. Među protestantskim crkvama u Hrvatskoj taj status povijesno priznate crkve još ima i Reformirana kršćanska (kalvinska) crkva. U nekim europskim zemljama su evangelička i reformirana crkva ujedinjene, dok u Hrvatskoj postoje bliske veze. Luteranizam i kalvinizam su dio europske kulture i povijesnog nasljeđa.

Hrvatski prostori su bili pod relativnom jakim utjecajem protestantizma. Luteranizam se širio sa njemačkih i slovenskih prostora na prostor Slavonije i Zagreba te iz Venecije u Istru. Kalvinizam širio s mađarskih prostora na prostor Slavonije i Zagreba, a Međimurje i Varaždin su u počecima bili pod jakim utjecajem protestantizma, sve do pojave protureformacije.

Luteranski protestanti su dio sudbine hrvatskim prostorima koje je već od druge polovice 16. Stoljeća odredila nasilna protureformacija. Početkom 17. stoljeća hrvatski sabor zabranjuje svaku konfesiju osim rimokatoličke. Time luteranski protestanti postaju žrtve progona i nasilne promjene konfesije.

Tek Edikt o toleranciji liberalnog austrijskog cara Josipa II. 1781. jamči slobodu savjesti protestantima augsburške i helvetske konfesije (luterani i kalvinisti). Sloboda savjesti se potvrđuje Austro-Ugarskim Protestantskim patentom 1861. cara Franje Josipa I. Pripadnost hrvatskih prostora Srednjoj Europi je jamčila slobodu savjesti od pokušaja nasilnog nametanja većinske religije. Luterani su bili dio njemačke većine u Srednjoj Europi, kao i nositelj nacionalnih preporoda Slovaka, Čeha, Slovenaca i Mađara.

 

Pripadnici različitih etničkih manjina su izgrađivali Evangeličku crkvu na hrvatskim i južnoslavenskim prostorima – Nijemci, Slovaci, Česi, Mađari, Slovenci i drugi. Mnogi pripadnici manjina su došli na hrvatske prostore u okviru Habsburške i Austro-Ugarske monarhije, ponajviše na prostor Slavonije. Luterana je bilo i među Južnim Slavenima – Hrvatima i Srbima. Broj luterana znatno se smanjio nakon Drugog svjetskog rata kada je organiziran sustavni progon Nijemaca sa južnoslavenskih područja zbog kolektivistički nametnute krivnje. Slijedila je nacionalizacija i ciljana eksproprijacija imovine Evangeličke crkve, ponajviše zbog Nijemaca koji su se potom morali iseliti u slobodne zemlje. Preostali luterani postaju žrtve asimilacije i praćenja uz znatno smanjenje broja.

Proglašenje neovisnosti i slobode Hrvatske, Evangelička crkva se konsolidira kao manjinska vjerska zajednica. Počinje se nametati katolički identitet, dodatno sponzoriran od nove politike, bez razumijevanja za povijesnu raznolikost koja je vladala na hrvatskim prostorima. Zbog mnoštva predrasuda i stereotipa se luterane doživljava kao sektu, potpuno suprotno europskoj kulturi, dijelom i zbog neutemeljenog brkanja evangeličke (luteranske) crkve s nekim fundamentalističkim skupinama zatvorenijeg tipa.

Evangelička crkva je ekumenski aktivna, dok istovremeno zadržava svoju kulturnu i konfesionalnu posebnost, odnosno drugačiji pristup društvu po uzoru na sjevernije europske zemlje. Dok su svjetonazorske rasprave u hrvatskom društvu sve jače, luterani ostaju po strani i teže umjerenim rješenjima za moderno i otvoreno građansko društvo. Svake godine luteranski protestanti obilježavaju Dan reformacije kao sjećanje na prekretnicu europske kulture.

Na nacionalnoj razini evangeličke crkvene općine su ujedinjene u Sinodu. Crkvom upravlja Sinodalno vijeće. Biskup je predstavnik crkve. Na međunarodnoj razini Evangelička crkva u Republici Hrvatskoj je dio Svjetskog luteranskog saveza sa sjedištem u Ženevi.

Evangelička crkva u Republici Hrvatskoj (ECRH)

Gorice 4, 10000 Zagreb

Tel. 013791647

OIB: 60434742308

MB: 01321617

Evangelička crkva u Republici Hrvatskoj (ECRH)

luterani@ecrh.hr
www.ecrh.hr
facebook

Biskup: Branko Berić

Tel. 091 3791 647

Predsjednik Sinode: Pavao Stanimir Krešić

Tel. 098 438 043