16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama

16 dana aktivizma protiv nasilja u obitelji, prvenstveno nasilja nad ženama i djecom. Nije laka tema, ali je bitno o njoj progovoriti. Stoga smo se mi kao Crkva uključili u ovu kampanju na različite načine u našim crkvenim općinama. Kroz zajedničku i ekumensku...

Sudjelovanje predstavnika naše crkve na 2. Ekumenskom glazbeno-molitvenom susretu pod geslom „Dom za sve? Obnoviti Božji ‚oikos‘“

U povodu „Vremena stvorenoga 2021.“ održan je 2. Ekumenski glazbeno-molitveni susret pod geslom „Dom za sve? Obnoviti Božji ‚oikos‘“ u subotu 2. listopada u župnoj crkvi sv. Kvirina na Pantovčaku, u organizaciji Rimokatoličke crkve - Povjerenstva Zagrebačke...

Vjernici Crkvene općine Legrad u posjeti Crkvenoj općini Szepetnek u Mađarskoj

U petak, 3. rujna 2021. godine u Općini Szepetnek, Mađarska, održan je susret evangelika iz Legrada i Szepetnika. Susret je financiran od strane mađarske vlade, preko programa potpore manjinama. U sklopu susreta domaćin je predstavio svoju crkvu, pjevački zbor Kiraly...

Nedjeljna pobožnost – 10. nedjelja nakon Trojstva

Ove 10. nedjelje nakon Trojstva pozvani smo promišljati što nas kao Crkvu povezuje s izraelskim narodom. U čitanju iz Evanđelja po Marku 12, 28 - 34 se podsjećamo na razgovor Isusa s pismoznancem, koji Isusa oslovljava – rabbi (židovski vjerski učitelj), o najvećoj...

Nedjeljna pobožnost – 9. nedjelja nakon Trojstva

Pobožnost za 9. nedjelju nakon Trojstva je pripremljena u Evangeličkoj crkvenoj općini Slavonski Brod. Propovijed je pripremio Pavao Krešić, predsjednik Sinode ECRH na temelju teksta iz Jona 1, 1-11. https://youtu.be/6ZORhK8xlrA

Nedjeljna pobožnost – 8. nedjelja nakon Trojstva

Temelj današnje propovijedi je tekst zapisan u Evanđelju po Mateju 4, 1-11. Slušajući perikopu o Isusovoj kušnji u pustinji zahvaljujemo Bogu što imamo Velikog svećenika koji je bez grijeha i koji nas je kroz svoju žrtvu otkupio. Uvijek gledajući prema ovom Velikom...

Ljetni kamp za djecu i mlade ECRH

Ljetni kamp za djecu i mlade iz svih crkvenih općina naše Crkve je održan u Selcu od 5.7. – 10.7. Nakon prošlogodišnje stanke iz svima nam poznatih razloga nastavili smo s održavanjem Ljetnog kampa za djecu i mlade iz svih crkvenih općina naše Crkve, a koji je održan...

Novi đakon u CO Osijek

U Evangeličkoj crkvenoj općini Osijek odnedavna djeluje novi đakon. Samir Vrabec otprije je doktor prava, a u spomenutoj crkvenoj općini obnašao je važnu dužnost kao laički član Prezbiterija. Kako se njegov petogodišnji diplomski studij na Sveučilišnom centru za...

Nedjeljna pobožnost – 4. nedjelja nakon Trojstva

Na četvrtu nedjelju nakon Trojstva podsjećamo se da smo crkva grešnika kojima treba oproštenje. Stoga nemamo pravo osuđivati svoje bližnje. No, mi znamo i za veliku milost kojom Bog pokriva one koji su zarobljeni krivnjom. Svi smo grešnici - podsjeća nas na to i...

O nama

 

Luteranski protestanti su prva crkva reformacije 16. stoljeća. Evangelička crkva ima svoje početke u njemačkim područjima. Martin Luther je začetnik protestantske reformacije koja se vrlo brzo proširila diljem Sjeverne Europe, kao i Srednje Europe. Skandinavija i Baltik su postali većinski luteranski. Njemački i srednjoeuropski prostori su postali podijeljeni. Luteranski protestanti, kalvinisti i rimokatolici su se počeli sve više tolerirati. Luterani, kalvinisti i anglikanci su počeli stvarati i Novi svijet donijevši slobodu vjere i poduzetnički duh.

Evangelička (luteranska) crkva u Republici Hrvatskoj je povijesno priznata vjerska zajednica od strane države, s obzirom na pripadnost hrvatskoj i europskoj kulturi te kontinuitet od 16. stoljeća. Među protestantskim crkvama u Hrvatskoj taj status povijesno priznate crkve još ima i Reformirana kršćanska (kalvinska) crkva. U nekim europskim zemljama su evangelička i reformirana crkva ujedinjene, dok u Hrvatskoj postoje bliske veze. Luteranizam i kalvinizam su dio europske kulture i povijesnog nasljeđa.

Hrvatski prostori su bili pod relativnom jakim utjecajem protestantizma. Luteranizam se širio sa njemačkih i slovenskih prostora na prostor Slavonije i Zagreba te iz Venecije u Istru. Kalvinizam širio s mađarskih prostora na prostor Slavonije i Zagreba, a Međimurje i Varaždin su u počecima bili pod jakim utjecajem protestantizma, sve do pojave protureformacije.

Luteranski protestanti su dio sudbine hrvatskim prostorima koje je već od druge polovice 16. Stoljeća odredila nasilna protureformacija. Početkom 17. stoljeća hrvatski sabor zabranjuje svaku konfesiju osim rimokatoličke. Time luteranski protestanti postaju žrtve progona i nasilne promjene konfesije.

Tek Edikt o toleranciji liberalnog austrijskog cara Josipa II. 1781. jamči slobodu savjesti protestantima augsburške i helvetske konfesije (luterani i kalvinisti). Sloboda savjesti se potvrđuje Austro-Ugarskim Protestantskim patentom 1861. cara Franje Josipa I. Pripadnost hrvatskih prostora Srednjoj Europi je jamčila slobodu savjesti od pokušaja nasilnog nametanja većinske religije. Luterani su bili dio njemačke većine u Srednjoj Europi, kao i nositelj nacionalnih preporoda Slovaka, Čeha, Slovenaca i Mađara.

 

Pripadnici različitih etničkih manjina su izgrađivali Evangeličku crkvu na hrvatskim i južnoslavenskim prostorima – Nijemci, Slovaci, Česi, Mađari, Slovenci i drugi. Mnogi pripadnici manjina su došli na hrvatske prostore u okviru Habsburške i Austro-Ugarske monarhije, ponajviše na prostor Slavonije. Luterana je bilo i među Južnim Slavenima – Hrvatima i Srbima. Broj luterana znatno se smanjio nakon Drugog svjetskog rata kada je organiziran sustavni progon Nijemaca sa južnoslavenskih područja zbog kolektivistički nametnute krivnje. Slijedila je nacionalizacija i ciljana eksproprijacija imovine Evangeličke crkve, ponajviše zbog Nijemaca koji su se potom morali iseliti u slobodne zemlje. Preostali luterani postaju žrtve asimilacije i praćenja uz znatno smanjenje broja.

Proglašenje neovisnosti i slobode Hrvatske, Evangelička crkva se konsolidira kao manjinska vjerska zajednica. Počinje se nametati katolički identitet, dodatno sponzoriran od nove politike, bez razumijevanja za povijesnu raznolikost koja je vladala na hrvatskim prostorima. Zbog mnoštva predrasuda i stereotipa se luterane doživljava kao sektu, potpuno suprotno europskoj kulturi, dijelom i zbog neutemeljenog brkanja evangeličke (luteranske) crkve s nekim fundamentalističkim skupinama zatvorenijeg tipa.

Evangelička crkva je ekumenski aktivna, dok istovremeno zadržava svoju kulturnu i konfesionalnu posebnost, odnosno drugačiji pristup društvu po uzoru na sjevernije europske zemlje. Dok su svjetonazorske rasprave u hrvatskom društvu sve jače, luterani ostaju po strani i teže umjerenim rješenjima za moderno i otvoreno građansko društvo. Svake godine luteranski protestanti obilježavaju Dan reformacije kao sjećanje na prekretnicu europske kulture.

Na nacionalnoj razini evangeličke crkvene općine su ujedinjene u Sinodu. Crkvom upravlja Sinodalno vijeće. Biskup je predstavnik crkve. Na međunarodnoj razini Evangelička crkva u Republici Hrvatskoj je dio Svjetskog luteranskog saveza sa sjedištem u Ženevi.

Evangelička crkva u Republici Hrvatskoj (ECRH)

Gorice 4, 10000 Zagreb

Tel. 013791647

OIB: 60434742308

MB: 01321617

Evangelička crkva u Republici Hrvatskoj (ECRH)

luterani@ecrh.hr
www.ecrh.hr
facebook

Biskup: Branko Berić

Tel. 091 3791 647

Predsjednik Sinode: Pavao Stanimir Krešić

Tel. 098 438 043