Pobožnost – Uskrsni ponedjeljak

Pobožnost za Uskrsni ponedjeljak na slovačkom jeziku je pripremljena u Evangeličkoj crkvenoj općini Ilok. Propovijed je pripremila pastorica  Božena Sajáková  na temelju teksta iz Evanđelja po Mateju 28, 5-6. https://youtu.be/1zjE4xhm7Og

Uskrs – Pobožnost i uskrsna poruka Branka Berića, biskupa Evangeličke crkve u Hrvatskoj

Krist je uskrsnuo. Aleluja! Doista je uskrsnuo! Aleluja! Ovo je dan što ga je učinio Gospod: nama ljudima donosi radost poput zraka sunca. Život koji prkosi našoj tami. Na današnji dan pred nama stoji Božji Sin, njegov Prvijenac, njegov najdraži! Njegovo uskrsnuće...

Pobožnost – Velika subota

Na grobu je teški kamen. Tišina je pala na Golgotu. Kršćanski svijet je u tišini na Veliku subotu. Krist počiva od patnji i muka na križu; ali Bog djeluje u tišini i daje životu novu nadu. Pobožnost za Veliku subotu pripremljena je u Evangeličkoj crkvenoj općini...

Pobožnost – Veliki četvrtak | Zelený štvrtok

Pobožnost za Veliki četvrtak na slovačkom jeziku pripremljena u Evangeličkoj crkvenoj općini Ilok. Propovijed je pripremio pastor Dušan Saják na temelju biblijskog teksta iz Luka 22, 39-46....

Nedjeljna pobožnost – 6. nedjelja Korizme | Cvjetnica (Palmarum)

Danas štujemo našega Gospodina Isusa Krista kao našeg Kralja i stavljamo svoje molitve pred Njega. Nemojmo šutjeti o Isusu već ga radosno proglašavajmo našim Spasiteljem. Pripremimo naša srca da ga u ovom tjednu slijedimo iz Jeruzalema. Nemojmo šutjeti o poruci...

IN MEMORIAM – EVA LET

Naša sestra u Kristu Eva Let zaspala je u Gospodinu 22.2.2021 u 93. godini života. Pokojna Eva Let je bila istinska sljedbenica Isusa Krista. Mi koji smo je poznavali ne možemo o njoj govoriti u prošlom vremenu, nego samo u trajnom sadašnjem. Bila je vjerna i revnosna...

Nedjeljna pobožnost – 5. nedjelja Korizme (Judica)

"Dosudi mi pravo, Bože" – tako započinje Psalam 43, a prva riječ ovoga retka na latinskom jeziku "Judica me, Deus" daje ime 5. nedjelji Korizme.  Pobožnost je pripremila Katica Tajz, pastorica Evangeličke crkvene općine Slatina....

Nedjeljna pobožnost – 4. nedjelja Korizme (Laetare)

Današnja 4. nedjelja Korizme – u evangeličkom liturgijskom kalendaru se zove Laetare prema prvoj riječi Izaija 66, 10 na latinskom jeziku koje su se u prošlosti na početku mise pjevale kao ulazni refren (antiphon): "Laetare cum Jerusalem, et exsultate in ea, omnes qui...

Nedjeljna pobožnost – 3. nedjelja Korizme (Oculi)

3. nedjelja Korizme – u evangeličkom liturgijskom kalendaru se zove – Oculi - prema prvoj riječi Psalma 25, 15 na latinskom jeziku koji se u prošlosti na početku mise pjevao kao ulazni refren (antiphon): “Okuli mei semper ad Dominum, quoniam ipse evellet de laqueo...

SVJETSKI MOLITVENI DAN ŽENA

Svake godine, prvog petka u ožujku, žene mole za mir u svijetu. Ove godine,molitvu su odaslale u svijet, žene otočne države u Tihom Oceanu: Vanuatu. Ta mala otočna država broji 211.000 stanovnika a govorni jezik je bislama, engleski i francuski. Bave se...

O nama

 

Luteranski protestanti su prva crkva reformacije 16. stoljeća. Evangelička crkva ima svoje početke u njemačkim područjima. Martin Luther je začetnik protestantske reformacije koja se vrlo brzo proširila diljem Sjeverne Europe, kao i Srednje Europe. Skandinavija i Baltik su postali većinski luteranski. Njemački i srednjoeuropski prostori su postali podijeljeni. Luteranski protestanti, kalvinisti i rimokatolici su se počeli sve više tolerirati. Luterani, kalvinisti i anglikanci su počeli stvarati i Novi svijet donijevši slobodu vjere i poduzetnički duh.

Evangelička (luteranska) crkva u Republici Hrvatskoj je povijesno priznata vjerska zajednica od strane države, s obzirom na pripadnost hrvatskoj i europskoj kulturi te kontinuitet od 16. stoljeća. Među protestantskim crkvama u Hrvatskoj taj status povijesno priznate crkve još ima i Reformirana kršćanska (kalvinska) crkva. U nekim europskim zemljama su evangelička i reformirana crkva ujedinjene, dok u Hrvatskoj postoje bliske veze. Luteranizam i kalvinizam su dio europske kulture i povijesnog nasljeđa.

Hrvatski prostori su bili pod relativnom jakim utjecajem protestantizma. Luteranizam se širio sa njemačkih i slovenskih prostora na prostor Slavonije i Zagreba te iz Venecije u Istru. Kalvinizam širio s mađarskih prostora na prostor Slavonije i Zagreba, a Međimurje i Varaždin su u počecima bili pod jakim utjecajem protestantizma, sve do pojave protureformacije.

Luteranski protestanti su dio sudbine hrvatskim prostorima koje je već od druge polovice 16. Stoljeća odredila nasilna protureformacija. Početkom 17. stoljeća hrvatski sabor zabranjuje svaku konfesiju osim rimokatoličke. Time luteranski protestanti postaju žrtve progona i nasilne promjene konfesije.

Tek Edikt o toleranciji liberalnog austrijskog cara Josipa II. 1781. jamči slobodu savjesti protestantima augsburške i helvetske konfesije (luterani i kalvinisti). Sloboda savjesti se potvrđuje Austro-Ugarskim Protestantskim patentom 1861. cara Franje Josipa I. Pripadnost hrvatskih prostora Srednjoj Europi je jamčila slobodu savjesti od pokušaja nasilnog nametanja većinske religije. Luterani su bili dio njemačke većine u Srednjoj Europi, kao i nositelj nacionalnih preporoda Slovaka, Čeha, Slovenaca i Mađara.

 

Pripadnici različitih etničkih manjina su izgrađivali Evangeličku crkvu na hrvatskim i južnoslavenskim prostorima – Nijemci, Slovaci, Česi, Mađari, Slovenci i drugi. Mnogi pripadnici manjina su došli na hrvatske prostore u okviru Habsburške i Austro-Ugarske monarhije, ponajviše na prostor Slavonije. Luterana je bilo i među Južnim Slavenima – Hrvatima i Srbima. Broj luterana znatno se smanjio nakon Drugog svjetskog rata kada je organiziran sustavni progon Nijemaca sa južnoslavenskih područja zbog kolektivistički nametnute krivnje. Slijedila je nacionalizacija i ciljana eksproprijacija imovine Evangeličke crkve, ponajviše zbog Nijemaca koji su se potom morali iseliti u slobodne zemlje. Preostali luterani postaju žrtve asimilacije i praćenja uz znatno smanjenje broja.

Proglašenje neovisnosti i slobode Hrvatske, Evangelička crkva se konsolidira kao manjinska vjerska zajednica. Počinje se nametati katolički identitet, dodatno sponzoriran od nove politike, bez razumijevanja za povijesnu raznolikost koja je vladala na hrvatskim prostorima. Zbog mnoštva predrasuda i stereotipa se luterane doživljava kao sektu, potpuno suprotno europskoj kulturi, dijelom i zbog neutemeljenog brkanja evangeličke (luteranske) crkve s nekim fundamentalističkim skupinama zatvorenijeg tipa.

Evangelička crkva je ekumenski aktivna, dok istovremeno zadržava svoju kulturnu i konfesionalnu posebnost, odnosno drugačiji pristup društvu po uzoru na sjevernije europske zemlje. Dok su svjetonazorske rasprave u hrvatskom društvu sve jače, luterani ostaju po strani i teže umjerenim rješenjima za moderno i otvoreno građansko društvo. Svake godine luteranski protestanti obilježavaju Dan reformacije kao sjećanje na prekretnicu europske kulture.

Na nacionalnoj razini evangeličke crkvene općine su ujedinjene u Sinodu. Crkvom upravlja Sinodalno vijeće. Biskup je predstavnik crkve. Na međunarodnoj razini Evangelička crkva u Republici Hrvatskoj je dio Svjetskog luteranskog saveza sa sjedištem u Ženevi.

Evangelička crkva u Republici Hrvatskoj (ECRH)

Gorice 4, 10000 Zagreb

Tel. 013791647

OIB: 60434742308

MB: 01321617

Evangelička crkva u Republici Hrvatskoj (ECRH)

luterani@ecrh.hr
www.ecrh.hr
facebook

Biskup: Branko Berić

Tel. 091 3791 647

Predsjednik Sinode: Pavao Stanimir Krešić

Tel. 098 438 043