Ekumenska molitvena osmina za jedinstvo kršćana 2021.

Danas je započeo Molitveni tjedan za jedinstvo kršćana koji se tradicionalno održava od 18. - 25. siječnja i u kojemu naša Crkva sudjelovanjem pastora, pastorica i vjernika naših crkvenih općina u gradovima i selima u kojima žive i djeluju, svake godine svjedoči svoju...

Nedjeljna pobožnost – 2. Nedjelja po Bogojavljenju – Ususret Ekumenskoj molitvenoj osmini 2021.

U tjednu koji je pred nama, od 18. - 25. siječnja tradicionalno se održava ekumenski Molitveni tjedan za jedinstvo kršćana. Naše crkvene općine sa svojim pastorima, pastoricama i vjernicima uvijek se spremno i rado uključuju i sudjeluju u ekumenskoj osmini u svojim...

Nedjeljna pobožnost – 1. Nedjelja po Bogojavljenju – Krštenje Gospodinovo

U središtu današnje 1. Nedjelje po Bogojavljenju je krštenje našega Gospodina Isusa Krista. Isus nije krstio sam sebe. Na početku njegova javnog djelovanja krstio ga je Ivan Krstitelj, kako kaže evanđelist Luka: "Kad se krstio sav narod, krstio se i Isus". I čuo se...

Pobožnost – Bogojavljenje – Slava Gospodnja

Na Bogojavljenje iz Evanđelja po Mateju slušamo o mudracima s Istoka. Oni su kao pogani (nežidovi) došli vidjeti novorođenoga kralja židovskog – Krista. Iz toga događaja razaznajemo i postaje nam jasnim značenje Isusa za cijeli svijet, za sve narode. U Njemu vidimo...

Nedjeljna pobožnost – Nedjelja nakon Nove Godine – Sinovstvo Isusa Krista

Današnja nedjelja nam govori o otkrivenju Isusa kao Sina Božjega. Prvi kršćani su ispovjedali da je Isus došao da 'utješi slomljene i navijesti slobodu zarobljenima' (Izaija 61, 1). U Isusu Kristu su se nalazile ljudska i božanska narav – on je Sin Čovječji i Sin...

Pobožnost – Nova godina

Pobožnost za Novu (kalendarsku) godinu pripremila je Svetlana Vojnić Feldi, pastorica Evangeličke crkvene općine Soljani. https://youtu.be/wCUMzt5pkZ4

Nedjeljna pobožnost – Nedjelja nakon Božića – Pomazanik Božji

Ove nedjelje slušamo Šimunov 'Nunc Dimittis' ("Sad otpuštaš…") i radosno se i u zahvalnosti pridružujemo ovome hvalospjevu. Kroz svjedočanstvo Šimuna starca u Hramu postaje jasno da je iščekivanju došao kraj - u Isusu Kristu je ispunjeno sve što su proroci govorili o...

Božična poruka Branka Berića, biskupa ECRH

Donosimo Vam Božićnu pobožnost i poruku biskupa Branka Berića https://youtu.be/MvzTpg4MtQE

Badnjak

Pobožnost za Badnjak je pripremio Josip Ivić, pastor Evangeličke crkvene općine Slavonski Brod. https://youtu.be/-7FyznGDzwo Pobožnost za Badnju Večer za naše vjernike koji pripadaju slovačkoj narodnosnoj skupini pripremila je Božena Sajak, pastorica Evangeličke a. v....

Nedjeljna pobožnost – 4. nedjelja Adventa – Radujmo se! Gospodin je blizu!

Kako svi oni koji zbog epidemiološke situacije nisu mogli sudjelovati na bogoslužju u svojoj crkvenoj općini ne bi ostali uskraćeni za slušanje i naviještanje Riječi Božje, kao i za one koji su bili na bogoslužju, a žele dodatno slušati o temi današnje nedjelje -...

O nama

 

Luteranski protestanti su prva crkva reformacije 16. stoljeća. Evangelička crkva ima svoje početke u njemačkim područjima. Martin Luther je začetnik protestantske reformacije koja se vrlo brzo proširila diljem Sjeverne Europe, kao i Srednje Europe. Skandinavija i Baltik su postali većinski luteranski. Njemački i srednjoeuropski prostori su postali podijeljeni. Luteranski protestanti, kalvinisti i rimokatolici su se počeli sve više tolerirati. Luterani, kalvinisti i anglikanci su počeli stvarati i Novi svijet donijevši slobodu vjere i poduzetnički duh.

Evangelička (luteranska) crkva u Republici Hrvatskoj je povijesno priznata vjerska zajednica od strane države, s obzirom na pripadnost hrvatskoj i europskoj kulturi te kontinuitet od 16. stoljeća. Među protestantskim crkvama u Hrvatskoj taj status povijesno priznate crkve još ima i Reformirana kršćanska (kalvinska) crkva. U nekim europskim zemljama su evangelička i reformirana crkva ujedinjene, dok u Hrvatskoj postoje bliske veze. Luteranizam i kalvinizam su dio europske kulture i povijesnog nasljeđa.

Hrvatski prostori su bili pod relativnom jakim utjecajem protestantizma. Luteranizam se širio sa njemačkih i slovenskih prostora na prostor Slavonije i Zagreba te iz Venecije u Istru. Kalvinizam širio s mađarskih prostora na prostor Slavonije i Zagreba, a Međimurje i Varaždin su u počecima bili pod jakim utjecajem protestantizma, sve do pojave protureformacije.

Luteranski protestanti su dio sudbine hrvatskim prostorima koje je već od druge polovice 16. Stoljeća odredila nasilna protureformacija. Početkom 17. stoljeća hrvatski sabor zabranjuje svaku konfesiju osim rimokatoličke. Time luteranski protestanti postaju žrtve progona i nasilne promjene konfesije.

Tek Edikt o toleranciji liberalnog austrijskog cara Josipa II. 1781. jamči slobodu savjesti protestantima augsburške i helvetske konfesije (luterani i kalvinisti). Sloboda savjesti se potvrđuje Austro-Ugarskim Protestantskim patentom 1861. cara Franje Josipa I. Pripadnost hrvatskih prostora Srednjoj Europi je jamčila slobodu savjesti od pokušaja nasilnog nametanja većinske religije. Luterani su bili dio njemačke većine u Srednjoj Europi, kao i nositelj nacionalnih preporoda Slovaka, Čeha, Slovenaca i Mađara.

 

Pripadnici različitih etničkih manjina su izgrađivali Evangeličku crkvu na hrvatskim i južnoslavenskim prostorima – Nijemci, Slovaci, Česi, Mađari, Slovenci i drugi. Mnogi pripadnici manjina su došli na hrvatske prostore u okviru Habsburške i Austro-Ugarske monarhije, ponajviše na prostor Slavonije. Luterana je bilo i među Južnim Slavenima – Hrvatima i Srbima. Broj luterana znatno se smanjio nakon Drugog svjetskog rata kada je organiziran sustavni progon Nijemaca sa južnoslavenskih područja zbog kolektivistički nametnute krivnje. Slijedila je nacionalizacija i ciljana eksproprijacija imovine Evangeličke crkve, ponajviše zbog Nijemaca koji su se potom morali iseliti u slobodne zemlje. Preostali luterani postaju žrtve asimilacije i praćenja uz znatno smanjenje broja.

Proglašenje neovisnosti i slobode Hrvatske, Evangelička crkva se konsolidira kao manjinska vjerska zajednica. Počinje se nametati katolički identitet, dodatno sponzoriran od nove politike, bez razumijevanja za povijesnu raznolikost koja je vladala na hrvatskim prostorima. Zbog mnoštva predrasuda i stereotipa se luterane doživljava kao sektu, potpuno suprotno europskoj kulturi, dijelom i zbog neutemeljenog brkanja evangeličke (luteranske) crkve s nekim fundamentalističkim skupinama zatvorenijeg tipa.

Evangelička crkva je ekumenski aktivna, dok istovremeno zadržava svoju kulturnu i konfesionalnu posebnost, odnosno drugačiji pristup društvu po uzoru na sjevernije europske zemlje. Dok su svjetonazorske rasprave u hrvatskom društvu sve jače, luterani ostaju po strani i teže umjerenim rješenjima za moderno i otvoreno građansko društvo. Svake godine luteranski protestanti obilježavaju Dan reformacije kao sjećanje na prekretnicu europske kulture.

Na nacionalnoj razini evangeličke crkvene općine su ujedinjene u Sinodu. Crkvom upravlja Sinodalno vijeće. Biskup je predstavnik crkve. Na međunarodnoj razini Evangelička crkva u Republici Hrvatskoj je dio Svjetskog luteranskog saveza sa sjedištem u Ženevi.

Evangelička crkva u Republici Hrvatskoj (ECRH)

Gorice 4, 10000 Zagreb

Tel. 013791647

OIB: 60434742308

MB: 01321617

Evangelička crkva u Republici Hrvatskoj (ECRH)

luterani@ecrh.hr
www.ecrh.hr
facebook

Biskup: Branko Berić

Tel. 091 3791 647

Predsjednik Sinode: Pavao Stanimir Krešić

Tel. 098 438 043