Svjetski luteranski savez (SLS) organizirao je 22. i 23. rujna 2020 on line konferenciju za biskupe i vođe Europskih evangeličkih crkava. Tema susreta je bila: „Biti crkva u vremenu transformacije“.

Savjetovanje se trebalo održati u Oxfordu, u Engleskoj i na savjetovanju su iz Evangeličke crkve u Republici Hrvatskoj trebali biti biskup Branko Berić i svećenica Svetlana Vojnić Feldi. S obzirom na situaciju prouzrokovanu pandemijom, još u svibnju nam je javljeno kako će se konferencija održati virtualnim putem.

S obzirom da je na savjetovanju bilo 69 učesnika, po ključu luteranskog saveza (40% muškarci, 30% žene i 30% mladi do 30 godina), svaka crkva je bila zamoljena da pripremi pozdrav do 60 sekundi. Biskup Branko Berić reprezentativno je pozdravio prisutne, dok su za vrijeme njegovog nagovora u videu išle slike aktivnosti u našim crkvenim općinama.

Susret je moderirao Dr. Ireneusz Lukas, regionalni tajnik za Europu u uredu generalnog tajnika Svjetskog luteranskog saveza.

Dr. Panti Filibus Musa

Prvoga dana pozdravni govor u trajanju od sat vremena održao je predsjednik Svjetskog luteranskog saveza Dr. Panti Filibus Musa, nadbiskup Evangeličke crkve u Nigeriji. Nakon toga imali smo rad u grupama po 6-8 osoba gdje smo pokušali odgovoriti na postavljena pitanja iz predsjednikovog govora. Nakon toga uslijedila je prezentacija rada u grupama i evaluacija.

Drugoga dana imali smo tri pozdravna govora. Svaki u trajanju od po 20 minuta. Kasnije smo također imali rad u grupama, prezentaciju rada i evaluaciju cijele konferencije.

Neke od glavnih misli osoba koje su drugog dana održale govor, možete pročitati ovdje:

Astrid Kleist

Astrid Kleist, vicepredsjednica SLS za Centralnu i Zapadnu Europu opisala je razvoj crkve i društva tijekom proteklih godina riječima: Vjerovati bez pripadanja. Identificirala je individualizaciju kao presudan čimbenik kada je riječ o članstvu u crkvi. Također je rekla: „Nismo više rođeni u nekoj vjerskoj tradiciji, već ljudi sami odlučuju hoće li nekoj vjerskoj tradiciji pripadati i u kakvom obliku. Pad važnosti institucionalizirane vjere nipošto nije popraćen gubitkom važnosti individualne duhovnosti i religioznosti. Crkve će se stoga morati kritički zapitati, koji će otvoreni prostori i resursi biti potrebni u budućnosti da bi bili relevantni … za ljude kojima smo poslani“.

Urmas Viilma

Urmas Viilma, vicepredsjednik SLS za Centralnu i Istočnu Europu razrađivao je temu utjecaja „tehnološkog skoka“ koji su crkve pretrpjele tijekom pandemije geslom: Biti crkva on line. „Vidjeli smo razvoj dviju crkava – internetske uz fizičku“, rekao je Viilma, dodajući da se one razlikuju u pogledu svoje publike i oblika sudjelovanja. „Dobili smo dobre povratne informacije od nečlanova koji su se počeli pridružiti našim mrežnim bogoslužjima“. Kako su se mnoge bogoslužne aktivnosti odvijale preko Interneta, pojavila su se pitanja: Što je „stvarno“ a što „virtualno“? Koja je uloga župnika? Kako dijeliti sakramente? Te teme zahtijevaju temeljitu teološku refleksiju u budućnosti. Također pastoralna skrb pokazala se teškim zadatkom u posljednjih šest mjeseci. Telefon se ponovo pokazao korisnim alatom. Ljudi – uglavnom stariji ili bolesni – koji ionako često žive izoliranije često ne mogu lako pristupiti Internetu, pa je stoga stari način telefoniranja opet bio jako važan.

Antje Jackelén

Antje Jackelén, vicepredsjednica za nordijske zemlje govorila je u smislu zajedničkog nošenja tereta na svim ramenima. Citirala je zajedničku izjavu luteranskih i katoličkih biskupa neposredno prije lokalnog izbijanja pandemije u regiji. „Naše fizičke i mentalne granice ispituju se putem širenja novog koronavirusa i rastućom izbjegličkom situacijom na vanjskim granicama Europe“. Oba događaja „zahtijevaju osobnu ali i zajedničku odgovornost u cijeloj Europi. Teret treba zajednički podijeliti i svaliti na ramena – ako ne uspijemo, gubimo ljudskost. Nakon pandemije suočit ćemo se s ekonomskim problemima – kako u crkvi, tako i u društvu. Digitalizacija kao sredstvo za smanjenje troškova – za administraciju ili održavanje osnovnog rada u crkvenim općinama – može biti jedan od načina koji treba razmotriti u budućnosti“.