Svjetski luteranski savez (SLS) organizirao je 22. i 23. rujna 2020 on line konferenciju za biskupe i vođe Europskih evangeličkih crkava. Tema susreta je bila: „Biti crkva u vremenu transformacije“.
Savjetovanje se trebalo održati u Oxfordu, u Engleskoj i na savjetovanju su iz Evangeličke crkve u Republici Hrvatskoj trebali biti biskup Branko Berić i svećenica Svetlana Vojnić Feldi. S obzirom na situaciju prouzrokovanu pandemijom, još u svibnju nam je javljeno kako će se konferencija održati virtualnim putem.
S obzirom da je na savjetovanju bilo 69 učesnika, po ključu luteranskog saveza (40% muškarci, 30% žene i 30% mladi do 30 godina), svaka crkva je bila zamoljena da pripremi pozdrav do 60 sekundi. Biskup Branko Berić reprezentativno je pozdravio prisutne, dok su za vrijeme njegovog nagovora u videu išle slike aktivnosti u našim crkvenim općinama.
Susret je moderirao Dr. Ireneusz Lukas, regionalni tajnik za Europu u uredu generalnog tajnika Svjetskog luteranskog saveza.
Prvoga dana pozdravni govor u trajanju od sat vremena održao je predsjednik Svjetskog luteranskog saveza Dr. Panti Filibus Musa, nadbiskup Evangeličke crkve u Nigeriji. Nakon toga imali smo rad u grupama po 6-8 osoba gdje smo pokušali odgovoriti na postavljena pitanja iz predsjednikovog govora. Nakon toga uslijedila je prezentacija rada u grupama i evaluacija.
Drugoga dana imali smo tri pozdravna govora. Svaki u trajanju od po 20 minuta. Kasnije smo također imali rad u grupama, prezentaciju rada i evaluaciju cijele konferencije.
Neke od glavnih misli osoba koje su drugog dana održale govor, možete pročitati ovdje:
– Astrid Kleist, vicepredsjednica SLS za Centralnu i Zapadnu Europu opisala je razvoj crkve i društva tijekom proteklih godina riječima: Vjerovati bez pripadanja. Identificirala je individualizaciju kao presudan čimbenik kada je riječ o članstvu u crkvi. Također je rekla: „Nismo više rođeni u nekoj vjerskoj tradiciji, već ljudi sami odlučuju hoće li nekoj vjerskoj tradiciji pripadati i u kakvom obliku. Pad važnosti institucionalizirane vjere nipošto nije popraćen gubitkom važnosti individualne duhovnosti i religioznosti. Crkve će se stoga morati kritički zapitati, koji će otvoreni prostori i resursi biti potrebni u budućnosti da bi bili relevantni … za ljude kojima smo poslani“.
– Urmas Viilma, vicepredsjednik SLS za Centralnu i Istočnu Europu razrađivao je temu utjecaja „tehnološkog skoka“ koji su crkve pretrpjele tijekom pandemije geslom: Biti crkva on line. „Vidjeli smo razvoj dviju crkava – internetske uz fizičku“, rekao je Viilma, dodajući da se one razlikuju u pogledu svoje publike i oblika sudjelovanja. „Dobili smo dobre povratne informacije od nečlanova koji su se počeli pridružiti našim mrežnim bogoslužjima“. Kako su se mnoge bogoslužne aktivnosti odvijale preko Interneta, pojavila su se pitanja: Što je „stvarno“ a što „virtualno“? Koja je uloga župnika? Kako dijeliti sakramente? Te teme zahtijevaju temeljitu teološku refleksiju u budućnosti. Također pastoralna skrb pokazala se teškim zadatkom u posljednjih šest mjeseci. Telefon se ponovo pokazao korisnim alatom. Ljudi – uglavnom stariji ili bolesni – koji ionako često žive izoliranije često ne mogu lako pristupiti Internetu, pa je stoga stari način telefoniranja opet bio jako važan.
– Antje Jackelén, vicepredsjednica za nordijske zemlje govorila je u smislu zajedničkog nošenja tereta na svim ramenima. Citirala je zajedničku izjavu luteranskih i katoličkih biskupa neposredno prije lokalnog izbijanja pandemije u regiji. „Naše fizičke i mentalne granice ispituju se putem širenja novog koronavirusa i rastućom izbjegličkom situacijom na vanjskim granicama Europe“. Oba događaja „zahtijevaju osobnu ali i zajedničku odgovornost u cijeloj Europi. Teret treba zajednički podijeliti i svaliti na ramena – ako ne uspijemo, gubimo ljudskost. Nakon pandemije suočit ćemo se s ekonomskim problemima – kako u crkvi, tako i u društvu. Digitalizacija kao sredstvo za smanjenje troškova – za administraciju ili održavanje osnovnog rada u crkvenim općinama – može biti jedan od načina koji treba razmotriti u budućnosti“.