Novosti
Nedjeljna pobožnost – 4. nedjelja nakon Uskrsa | Cantate
Neka naša srca pjevaju radosnu pjesmu Bogu koji nas zakriljuje svojom Milosti. Budimo ispunjeni njegovom ljubavlju da sa svim anđelima možemo pjevati o njegovoj slavi dovijeka. Gospodine, neka darovi naših glasova i melodije naših instrumenata budu potaknute...
UZ TJEDAN PLANETA ZEMLJE – STVORENJE NIJE NA PRODAJU
"Ali pitaj zvijeri, i poučit će te; ptice nebeske pitaj, i razjasnit će ti. Pogledaj zemlju, pokazat će ti, i ribe će ti morske pripovjediti. Od stvorenja sviju, koje ne bi znalo da je sve to Božja ruka učinila?! U ruci mu leži život svakog bića i dah životvorni...
Nedjeljna pobožnost – 3. nedjelja nakon Uskrsa | Jubilate
Isus Krist je početak novog stvaranja. Njegovom pobjedom nad smrću osvanulo nam je novo doba. Možemo osjećati iznova i uvijek iznova što znači pripadati novom stvorenju. Neka osjetimo što nas čini živima i osjetimo život u Božjem stvaranju. Stvoritelju neba i zemlje,...
Nedjeljna pobožnost – 2. nedjelja nakon Uskrsa | Misericordias Domini
Neka na današnju nedjelju i tjedan pred nama Gospodin okrijepi našu nadu da Njegova dobrota i milost ostanu naša pratnja, tako da i mi sami pokažemo dobrotu i milost za druge ljude. Bože naš, budi nam dobar pastir, da budemo bližnjima, s kojima činimo Tvoje stado, i...
500 godina od Lutherovog dolaska na Wormski sabor 1521. godine – “Ovdje stojim. Drugačije ne mogu”
Zbog podrške koju je imao među stanovništvom u svim staležima i nespremnosti da se odrekne svojih stavova nakon što je 1517. objavio 95 teza, Luther je predstavljao ozbiljnu prijetnju političkoj i vjerskoj stabilnosti Svetog Rimskog Carstva. Stoga je novoizabrani car...
Nedjeljna pobožnost – 1. nedjelja nakon Uskrsa | Quasimodogeniti
Današnja 1. nedjelja nakon Uskrsa u evangeličkom liturgijskom kalendaru se zove Quasimodogeniti prema prvim riječima iz 1 Petrova 2, 2a na latinskom jeziku koji se u prošlosti na početku mise na ovu nedjelju pjevao kao ulazni refren (antiphon): "Quasi modo geniti...
Pobožnost – Uskrsni ponedjeljak
Pobožnost za Uskrsni ponedjeljak na slovačkom jeziku je pripremljena u Evangeličkoj crkvenoj općini Ilok. Propovijed je pripremila pastorica Božena Sajáková na temelju teksta iz Evanđelja po Mateju 28, 5-6. https://youtu.be/1zjE4xhm7Og
Uskrs – Pobožnost i uskrsna poruka Branka Berića, biskupa Evangeličke crkve u Hrvatskoj
Krist je uskrsnuo. Aleluja! Doista je uskrsnuo! Aleluja! Ovo je dan što ga je učinio Gospod: nama ljudima donosi radost poput zraka sunca. Život koji prkosi našoj tami. Na današnji dan pred nama stoji Božji Sin, njegov Prvijenac, njegov najdraži! Njegovo uskrsnuće...
Pobožnost – Velika subota
Na grobu je teški kamen. Tišina je pala na Golgotu. Kršćanski svijet je u tišini na Veliku subotu. Krist počiva od patnji i muka na križu; ali Bog djeluje u tišini i daje životu novu nadu. Pobožnost za Veliku subotu pripremljena je u Evangeličkoj crkvenoj općini...
Luteranski protestanti su prva crkva reformacije 16. stoljeća. Evangelička crkva ima svoje početke u njemačkim područjima. Martin Luther je začetnik protestantske reformacije koja se vrlo brzo proširila diljem Sjeverne Europe, kao i Srednje Europe. Skandinavija i Baltik su postali većinski luteranski. Njemački i srednjoeuropski prostori su postali podijeljeni. Luteranski protestanti, kalvinisti i rimokatolici su se počeli sve više tolerirati. Luterani, kalvinisti i anglikanci su počeli stvarati i Novi svijet donijevši slobodu vjere i poduzetnički duh.
Evangelička (luteranska) crkva u Republici Hrvatskoj je povijesno priznata vjerska zajednica od strane države, s obzirom na pripadnost hrvatskoj i europskoj kulturi te kontinuitet od 16. stoljeća. Među protestantskim crkvama u Hrvatskoj taj status povijesno priznate crkve još ima i Reformirana kršćanska (kalvinska) crkva. U nekim europskim zemljama su evangelička i reformirana crkva ujedinjene, dok u Hrvatskoj postoje bliske veze. Luteranizam i kalvinizam su dio europske kulture i povijesnog nasljeđa.
Hrvatski prostori su bili pod relativnom jakim utjecajem protestantizma. Luteranizam se širio sa njemačkih i slovenskih prostora na prostor Slavonije i Zagreba te iz Venecije u Istru. Kalvinizam širio s mađarskih prostora na prostor Slavonije i Zagreba, a Međimurje i Varaždin su u počecima bili pod jakim utjecajem protestantizma, sve do pojave protureformacije.
Luteranski protestanti su dio sudbine hrvatskim prostorima koje je već od druge polovice 16. Stoljeća odredila nasilna protureformacija. Početkom 17. stoljeća hrvatski sabor zabranjuje svaku konfesiju osim rimokatoličke. Time luteranski protestanti postaju žrtve progona i nasilne promjene konfesije.
Tek Edikt o toleranciji liberalnog austrijskog cara Josipa II. 1781. jamči slobodu savjesti protestantima augsburške i helvetske konfesije (luterani i kalvinisti). Sloboda savjesti se potvrđuje Austro-Ugarskim Protestantskim patentom 1861. cara Franje Josipa I. Pripadnost hrvatskih prostora Srednjoj Europi je jamčila slobodu savjesti od pokušaja nasilnog nametanja većinske religije. Luterani su bili dio njemačke većine u Srednjoj Europi, kao i nositelj nacionalnih preporoda Slovaka, Čeha, Slovenaca i Mađara.
Evangelička crkva u Republici Hrvatskoj (ECRH)
Gorice 4, 10000 Zagreb
Tel. 013791647
OIB: 60434742308
MB: 01321617
Evangelička crkva u Republici Hrvatskoj (ECRH)
luterani@ecrh.hr
www.ecrh.hr
facebook
Biskup: Branko Berić,
Tel. 091 3791 647
Predsjednik Sinode: Pavao Stanimir Krešić,
Tel. 098 438 043